Šta je joga?

 

Joga je drevna disciplina postizanja jedinstva uma, duha i tela. Reč „yoga“ potiče od sanskritskog korena judz, koji ima više značenja – povezati, spojiti, pričvrstiti, usmeriti, koristiti. Pored toga, termin označava i zajedništvo ili zajednicu. Veruje se da je razvoj joge započeo sa samim početkom civilizacije. U nekim izvorima se starost joge procenjuje na četiri do pet milenijuma. Brojni tragovi i fosilni ostaci civilizacije u indijskoj dolini reke Sarasvati sa likovima koji izvode jogu, ukazuju na prisustvo joge u drevnoj Indiji.

Znanja joge su dugo prenošena isključivo usmenim putem, pa je zbog toga istoričarima joge put često bio otežan i delimično skriven. Rani zapisi o jogi ispisani su na krhkim listovima palme koji su najčešće oštećeni, uništeni ili izgubljeni. I pored toga, joga je prisutna u narodnim tradicijama, vedskoj i upanišadskoj baštini, daršanama, epovima, kao i budističkim i tantričkim tradicijama.

Joga je duhovna disciplina zasnovana na suptilnoj nauci, koja se fokusira na usklađivanje uma, duha i tela. To je umetnost i priroda zdravog života. Praksa joge dovodi do jedinstva individualne i univerzalne svesti, što ukazuje na savršenu harmoniju između uma, duha i tela, čoveka i prirode, jedinstvenog i univerzalnog. Ko doživi takvo jedinstvo postojanja naziva se jogin, što podrazumeva dostizanje stanja slobode (moksha). Život u slobodi u svim sferama života, zdravlje i harmonija su glavni ciljevi praktikovanja joge.

Jogu su razvili drevni mudraci, Rišii, samoposmatranjem i učenjem od prirode. Obuhvata mnoge različite pristupe, stilove i prakse, ali fokus je jedinstven - stapanje u jedno. Koncept joge uključuje balansiranje i integraciju svih aspekata sopstva i vlastitog života. Joga nudi način da svoje životne puteve posmatramo sa većom jasnoćom, sa predavanjem i prepuštanjem.

Postoji mnogo stilova joge i različitih tradicija iz kojih oni potiču. Iako su sve tradicije celoviti sistemi koji sadrže meditativne tehnike, fizičko vežbanje, duhovna, etička i filozofska učenja, cilj svakog od njih je isti - život u harmoniji, blagostanju, zdravlju i sreći. U današnjem modernom svetu često se posvećuje pažnja samo fizičkom ili duhovnom aspektu bića i gubi se iz vida da celovito biće treba da bude potpuno uravnoteženo na svim nivoima. Pored treninga uma, joga obuhvata i trening fizičkog tela koje smatra velikim blagom. Telo omogućava vredna iskustva i lekcije. Ono predstavlja osnovu na kojoj se gradi čitav život. Joga traži da se brine o telu pomoću pravilne ishrane i fizičkih vežbi, kao odgovarajućim odmorom i spavanjem. Istovremeno, joga uči da nismo samo telo, već i um, i ne samo um nego i nešto više od tela i uma, ono što se zove duh. Joga nudi put ka samopoboljšanju i duhovnom napretku.

Joga polazi od toga da svako biće, ne samo čovek, prolazi sopstveno duhovno putovanje. Jedan od ciljeva joge je da progresivno otklanja ograničenja individualnog uma, da istraži i razotkrije njegove unutrašnje potencijale i postepeno ga oblikuje. Suštinski elementi joge su fokus i pažnja - pažnja na dah, na porukae koje stižu iz tela, na energiji, čak na kvalitetu pažnje. Pažnja u jogi podrazumeva opuštanje i relaksaciju u kojoj se u položaju prepuštamo onome što u suštini jesmo.

U današnje vreme, joga obrazovanje se prenosi od strane mnogih joga učitelja, organizacija, institucija, joga univerziteta i sl. Jedan od ciljeva joge je briga o pojedincu, jer se pretpostavlja da će dobra, izbalansirana i integrisana osoba biti korisnija za sebe, porodicu i društvo. Joga podrazumeva i razumevanje prema drugim sistemima, mišljenjima i gledištima. Orijentacija joge ka sveobuhvatnom zdravlju, kako individualnom tako i socijalnom, čini je vrednom praksom za ljude svih nacionalnosti, religija i rasa. Širom sveta, svakodnevno, raste broj ljudi koji koriste praksu joge za poboljšanje svog života i zdravlja i postizanje ravnoteže i jedinstva svih aspekata života.

Šta je joga?